Pa, sve se jednom mora završiti. Tako je i sa USENIX-om. Dakle, ovo je stvarno zadnji dan. Trenutno je pauza za ručak, i mislim da ste primjetili da su moji zapisi postali kraći: sa jedne strane predavanja su interesantna, ali ne toliko da bih napisao komentar, a sa druge strane umor konferencije me polako sustiže.

Jučerašnji BoF sessioni o Linux-u su bili zgodni (pričao je Miguel de Icaza o Mono projektu (Open Source .Net za one koji neznaju o čemu pričam), čovjek ima jako smješan izgovor).

Danas sam propustio predavanje o Debian-u da bih mogao biti a predavanju o različitim low-latency načinima povezivanja clustera (Gigabit Ethernet, 10 Gigabit Ethernet, Myrinet, SCI, Quadrics i InfiniBand). Nisam sasvim siguran da ću bilo što od toga vidjeti uskoro kod nas (osim naravno Ethereneta), ali bilo je zanimljivo.

Konferencija se polako pakira (valjda zato što ljudi koji odlaze danas moraju otići iz soba do 12 sati), čak se i wireless mreža uskoro prestati raditi (uh! kako li ću to preživjeti? Pretpostavlja da ću morati platiti $10 za internet u sobi!). Sve u svemu bilo je zanimljivo i neočekivano naporno.

Sutra imam slobodan dan koji namjeravam iskoristiti da vidim barem nešto od Cambridge-a i MIT-a (valjda ću nekako uspjeti stići tamo), a onda radom zorom u nedjelju krećem na svoj 28 satni povratak (+/- 6 sati koje ću dobiti mijenjajući vremenske zone).

Broj object storage servera se određuje po tome koliko bandwidtha treba klijentima.

Lustre 1.0 zapravo nije baš spreman za deployment, ali 1.2 (kada se pojavi free verzija) će biti. Naime, ls -l u verziji 1.0 je skoro batch job :-) Inače je cool. Naročito će biti cook kada dobije NFS podršku.

GPL verzije izlaze jednu verziju kasnije od supported verzine i cijena za jedan cluster je $5000 (za cluster ne za node!). Sve u svemu distribuirani filesystem koji obećava.

Od zadnjeg USENIX-a su napravili 9grid. Plan 9 i dalje radi na clusteringu, ove godine se očekuje port na 64bitnu arhitekturu. Plan je portati Plan 9 na Xen virtualne mašinu da bi plan9 radio na svim mašinama na kojima se vrti i Linux.

Jedan od većih problema (barem za IBM-ere) je što nije pod GPL licencom. Naime, u IBM-u je teško napraviti bilo što pod nekom od licenci koji su slobodne, a kako plan9 nema GPL licencu nego BSD, to im je problem.

Najveći zločinci Plan 9-a je naravno AT&T i poslije toga Lucent koji su htjeli ne ponoviti grešku sa Unix-om koji su dali svima pa su napravili obrnuto: Plan 9 nisu dali nikome.

Nakon jedno sat vremena došli su i Rob Pike i Dave Presotto (i sjeli točno pored mene :-) ali su uspjeli otići prije kraja. Iako sam i prije čitao u Plan 9 ipak je praktična demonstracija sa nekim tko ti može pokazati kako to radi nešto sasvim drugo. Dva sata kasnije (dok ovo pišem) mogu zaključiti samo da je velika šteta što Plan 9 jednostavno nije zamjenio Unix i što danas prevladava Linux a ne Plan 9 (za one koji koriste Windows i čitaju ovo: kročite u 1970! Samo pogledajte Plan 9 -- to je OS transparentan na mrežu! Dobro? Ne moramo više razgovarati o Windowsima, zar ne?)

Update: Shvatio sam da se gornja rečenica može shvatiti kao bashing, pa ću malo pojasniti (jer sam disableao komentare koji i tako i tako ne rade :-)
Dakle, zamislite da je sve file. I TCP stack i procesor. Dakle, imate Plan 9 na svom laptopu i vrtite nešto što vam je sporo. Ništa lakše, na drugoj strani mreže (bilo gdje!) imate prekrasan vrlo brzi CPU server X. Importate CPU sa njega i puf! Vaš program se vrti tamo. Potpuno transparentno. Imate firewall na Plan 9 i želite izaći negdje van. Importate TCP stack sa firewall-a i vaše konekcije idu sa njega. VPN? Importate TCP stack sa mašine koja je na drugom kraju mreže! Da, sve je enkriptirano i sigurno!! Želite pročitati mail sa mašine koja je u hrvatskoj? Importate svoj /lib/mail na laptop koji je bilo gdje. OK? Na to sam mislio!!

Google je ove godine imao zakusku, i uspio sam (umjesto majice, sorry!) dobiti gmail account! Cool. Siguran sam da će Mail::Box Web Search (sjećate se onog projekta za pretraživanje mailbox-a?) profitirati od toga!

Bazirana na Red Hat enterprise serveru, podržava arhitekturu front-end sa dvije kartice i computing node-ovi sa jednom ili dvije mreže (druga može biti neka hi-speed tipa Infiniband za MPI). Baziran na rpm-u (aplikacije koje se instaliraju moraju biti u rpm-ovima), svaki node se nakon gašenja/paljenja potpuno reinstalira (to je nečin za upgrade).

All in all, jako zgodno, ali nije mnogo bolje od našeg Debian clustera (from hell).

Thinking Sensibly About Security in an Uncertain World
Bruce Schneier

Prije toga samo jedna rečenica o jučerašnjem Unix history BoF-u (koji je bio toliko zanimljiv da nisam pisao bilješke, ali je zapravo i tako i tako najava za knjigu). Ovo je pisalo na prvoj stranici drugog izdanja UNIX user manual-a:
June 12, 1972: the number of UNIX installation has grown to 10, with
more expected.

Bruce Schneier ne koristi PowerPoint. 10-sekundna verzija ovog predavanja:
Security is always a trade-off.

Ako je nešto u vijestima, ne treba brinuti o tome. Vijesti su po definiciji
nešto rijetko.

Ovdje su ljudi iz AMD-a, tako da bi trebalo biti zanimljivo. Evo kratkih notica:

• X4 memorijski čipovi su puno bolji od ECC (zove se također chip kill memory protection kod IBM-a)
• ECC je dizajniran u vrijeme kada su serveri imali 32Mb
• ako ima 4 DIMM-a Opteron sam interleava memoriju (i dobiva 10% povećanje performansi!)
• memory kontroler je u Opteron čipu, tako da nema smisla na dual Opteronima imati samo 4 slota za jedan procesor, a za drugi niti jedan
• ako postoji samo jedan DIMM koristi se samo 64-bitni pristup memoriji umjesto 128-bitni kada su dva DIMM-a
• Xeoni se po iskustvu ljudi ne isplate osim možda zbog većeg cache-a
• Dobre ploče bi trebale imati 2*1Gb portove na ploči koji idu u PCI-X koji onda ide direktno na Hyper Transport
• Memory errore možete napraviti sa fenom. Zašto? npr. za testiranje koda koji prijavljuje greške!

Zašto imam cijeli zapis o ručku? Zato što je ovo bio prvi ručak koji zapravo nisam imao organiziran (pa zbog toga nije bio meksički [brrrr] ili talijanski kao prethodna dva). Što sam napravio? Našao trgovinu!

I nije bilo tako teško (iako sam pitao), nalazi se preko puta hotela (nakon što savladam kako preći ulicu, doći do trgovine je jednostavno). Omanji problem je bio naći lijepo punomasno mlijeko (sva su sa najviše 2% masnoće i ko zna čime još), ali napokon sam popio mlijeko! Yeeee....

Priznajem, postao sam malo lijen. Predavanja su super, ali nema pretjeranog smisla da vam ih prepričavam, pa ću vam samo dati link na adrese koje se spominju u njima, a članke i tako imam u materijalima konferencije.

Ovo je bilo totalno super. Bio je i Dennis Ritchie (THE unix guy), predstavnici FSF-a, i manje-više sve face koje možete zamisliti. Između ostalog, čovjek koji je napisao mmap implementaciju za Xenix (SCO 0 koji je pisao Xenix za Microsoft). Čovjek iz FreeBSD-a se raspitivao što sa povredom GPL-a koja se desila kada su uključili dio koda u kernel koji je bio pod GPL-om. Mad Dog je postavio zanimljivo pitanje o stvarnom problemu: jedan zaposlenik je prešao iz jedne firme u drugu sa cijelim CVS tree-jem (iako je samo kod koji se generirao iz njega bio pod GPL-om). Da li je to povreda copyright prava... Odgovor nismo dobili.

Bilo je još dosta zanimljive rasprava i primjera iz stvarnog života. Zaključak je bio da postoji još mnogo prijetnji i opasnosti za GPL. Izgleda da je copyright zakon zapravo dolazi u sukob sa GPL licenciranjem.